Objektiv značenje
Objektiv predstavlja optički deo fotoaparata putem koga svetlost ulazi u fotoaparat i stiže do senzora gde nastaje fotografija. Objektiv može biti sastavni deo fotoaparata, tzv. fiksni objektiv i nezavisni deo koji se može menjati u zavisnosti od potrebe.
Unutrašnju građu objektiva čini složeni sistem sočiva, mehanizam za fokusiranje koji ta sočiva pomera ne bi li postigao bolji fokus ili izoštrio sliku i blenda koja se postavlja kao neka vrsta poklopca na objektiv. Spoljašnju građu čine navoj putem koga se objektiv vezuje za fotoaparat, prsten za promenu žižne daljine i vidnog polja i prsten za fokusiranje, odnosno ručno izoštravanje.
Kod objektiva veoma važni termini su žižna daljina i svetlosna jačina
Svetlosna jačina predstavlja količinu svetlosti koja prođe kroz objektiv na svom putu ka senzoru. Količina zavisi od otvora na objektivu koji se naziva blenda. Što je blenda manja, manja je i količina svetlosti i obrnuto. Otvor blende se obeležava slovom F i predstavlja odnos žižne daljine i veličine otvora objektiva. Što je F manji, otvor je veći i obrnuto.
Žižna daljina predstavlja rastojanje između površine senzora i centra objektiva, gde se prelama svetlost. Obeležava se slovom f, izražava u milimetrima i u direktnom je odnosu sa dimenzijama senzora. Što je žižna daljina veća, vidni ugao objektiva je manji i obrnuto.
U zavisnosti od žižne daljine vrši se osnovna podela objektiva na: standardne, širokougaone, teleobjektive.
Standardni objektivi
U ovu grupu spadaju svi oni objektivi kod kojh je žižna daljina 44 -50mm. Oni obuhvataju vidno polje pod uglom od 45⁰, što odgovara vidnom polju čovekovog oka. Drugim rečima, uz pomoć ovog objektiva nastaće fotografije baš onakve kakve ih mi i vidimo u spoljnjem svetu, bez ikakvih anomalija ili promena u veličini.
Širokougaoni objektivi
Za razliku od standarnih, kod širokougaonih objektiva žižna daljina je manja od 50mm, sa većim vidnim uglom od čovekovog oka i većom oštrinom. Ovi objektivi najčešće se koriste u situacijama kada je neophodno obuhvatiti što širi ugao, a to je kod fotografisanja pejzaža, grupe ljudi i sl. Budući da se na krajevima javlja krivljenje slike, odnosno njena distorzija, ovakvi obektivi mogu se koristiti i kod kreiranja karikatura.
Širokougaoni objektivi mogu biti:
- standardni širokougaoni objektivi – obuhvataju sve one objektive kod kojih žižna daljina obuhvata opseg od 24 do 35mm. Ovi objektivi imaju širokovidno polje i koristi se kod zbijenih kompozicija, kada se želi postići da i pozadina i prvi plan budu iste veličine;
- ekstremni širokougaoni objektivi – imaju žižnu daljinu od 11 do 20mm. Oni imaju veliko vidno polje, daleko iznad vidnog polja koje može čovekovo oko da postigne. Koriste se za fotografisanje prostranih pejzaža, kada se želi istaći razdaljina prvog i zadnjeg plana, kao i prostranosti ispred fotoaparata;
- objektivi riblje oko, odnosno fish eye
Fish eye objektivi
U pitanju su objektivi koji imaju žižnu daljinu od 8mm i ugao posmatranja od 180⁰, što utiče na drugačiji prikaz fotografije. Smatra se da ribe tako vide svet oko sebe te odatle i potiče ovaj naziv objektiva. Prepoznatljivi su po tome da daju fotografije specifičnog izgleda. Zbog velikog vidnog polja javljaju se distorzije u vidu konkavnog ili konveksnog prikaza, koje su i glavni razlozi distorzije.
Postoje dve vrste ribljih objektiva. Dok su jedni prepoznatljivi po kružnom prikazu fotografije, tako da ostatak kadra fotografije ima crno zamaglenje, drugi se pojavljuju u punom kadru. I kod objektiva sa fotografijom u clom kadru, perspektiva je takođe kružna, ali je krug veći tako da obuhvata pun kadar.
Objektiv „riblje oko“ pojavio se već dvadesetih godina dvedesetog veka kada se koristio za prikaz astronomskih pojava i oblaka. Danas, zbog tog specifičnog prikaza koristi se za fotografisanje različitih motiva, dajući im nesvakidašnji, umetnički, karikaturni, ali i humoristički izgled. Danas je objektiv „riblje oko“ našao svoju punu primenu u fotografisanju svih segmenata života.
Teleobjektivi
U ovu grupu spadaju objektivi sa žižnom daljinom preko 50mm, uskim vidnim poljem i malom dubinskom oštrinom. Njihova osnovna karakteristika je da imaju veliku težinu, često i preko 5kg, te su veoma nezgodni za nošenje. Zbog toga, ali i da bi se izbegla nestabilnost i zamućenje fotografije, ovi objektivi se postavljaju na stative ili monopodove, koji su neizostavni deo opreme.
Teleobjektivi najčešće se koriste za fotografisanje na velikoj udaljenosti (fotosafari, sportski događaji,…) i pružaju mogućnost snimanja krupnih planova na velikoj udaljenosti. Budući da pružaju nizak nivo izmene i deformiteta fotografije, odlični su i za fotografisanje portreta.
Zoom objektivi
Ovu grupu čine posebna vrsta objektiva, iz razloga što imaju promenljivu žižnu daljinu, odnosno koja se može menjati. Zoom objektivi su veoma bitni jer utiču na povećanje, odnosno smanjivanje objekta fotografisanja. Veoma su praktični i pružaju sve mogućnosti za lako i kvalitetno fotografisanje u jednom fotoaparatu. Posebno su značajni kod profesionalnog fotografisanja, napr. kod novinara, jer olakšavaju da se jednim objektivom mogu zabeležiti sve bitne scene.
Makro objektivi
Makro objektivi su veoma značajni jer omogućavaju fotografisanje iz neposredne blizine, pri čemu se stvaraju fotografije sa uvećanim predmetom fotografisanja. Drugim rečima, makro objektivi su idealni kada se sitni detalji žele predstaviti u velikom planu, što je veoma korisno, posebno ukoliko se proučava mikro svet i sva ona bića i predmeti koji se ne mogu baš najbolje videti golim okom. Makro objektivi stvorili su nam i približili jednu novu dimenziju življenja.
Na osnovu svega, lako je zaključiti da su objektivi veoma bitan i važan deo svakog fotoaparata, te je prilikom izbora fotoaparata, bitno znati i koji objektiv izabrati.
- Šta je DSLR objektiv | Šta je objektiv za DSLR foto aparat? Kako radi i od čega se sastoji, žižna daljina, blenda, otvor blende, dubinska oštrina kod fotografisanja ....
- DSLR za početnike | Želite da se bavite fotografijom, a ne znate odakle da počnete? Upoznajte DSLR kamere, objektive, vrste fotografija, Canon, Nikon foto aparati....
- DSLR ili mirrorless kamera | Šta je mirrorless kamera? DSLR ili mirrorless foto aparati - prednosti i mane, saznajte koji je pravi izbor za fotografisanje sa stilom....
- Šta je DSLR fotoaparat? | Šta su DSLR fotoaparati? DSLR je skraćenica za "Digital Single Lens Reflex". Ova fraza bi značila da je u pitanju digitalna kamera koja koristi sistem ogledala da reflektuje svetlost od objektiva do optičkog uređaja, odnosno da pomeranjem ogledala za vreme ekspozicije, propusti svetlost direktno na...